BRA^NI RAZGOVORI

Prva prica

DVA NORMALNA BRA^NA PARA

  Supruga: Oti}i }u danas da posjetim moju majku.

Suprug: Zar nisi bila kod nje ju~e?

Supruga: Po`elila sam je.

Suprug: Nije pro{lo ni 24 sata, a ve} si je po`elila?

Supruga: Ona je moja majka.

Suprug: Tvoju majku izuzetno cijenim i po{tujem, ali ja sam tvoj mu`, a ovo su tvoja djeca i mi te tako|e trebamo.

Supruga:Haman vam ne{to fali?

Suprug: Fali nam tvoje odsutstvo iz ku}e.

Supruga: Za{to ne voli{ da idem ~esto kod svoje majke?

Suprug:Zato {to se ne vrati{ od nje onakva kakva si iza{la od nas.

Supruga: Na {ta misli{?

Suprug: Pa ona te navra}a da mi bude{ neposlu{na.

Supruga: Ti stalno ne{to izmi{lja{ o mojoj majci.

Suprug: Ja o njoj da izmi{ljam?

Supruga: Da, ti.

Suprug: Za{to bih izmi{ljao?

Supruga: Zato jer je ne voli{.

Suprug: Ja ne volim svoju punicu, Allah ti se smilovao.

Supruga: Zna~i voli{ je.

Suprug: Naravno.

Supruga: Pa dozvoli mi onda da idem kod nje.

Suprug: ........

Supruga: Dobro onda }u je nazvati neka ona do|e kod nas makar na jednu heftu.

Suprug: Allah ti se smilovao, nemoj je zvati. Oti|i kod nje i danas i sutra i kad god ho}e{.

UZORNI SUPRU`NICI

Suprug: Zar ne primje}uje{ da ve} dugo vremena nisi bila kod svoje majke?

Supruga: Bili smo kod nje u ^etvrtak.

Suprug: A u srijedu... ti ve} heftu dana nisi bila kod nje.

Supruga: Zovem je ~esto telefonom.

Suprug: Telefonski razgovor ne mo`e zamijeniti razgovor u`ivo.

Supruga: Ali ti dobro zna{ koliko ja imam posla u ku}i.

Suprug: Bez obzira na sav taj posao tvoja mjaka ima ogroman hakk kod tebe i ti si du`na da ga obavi{ kako bi stekla zadovoljstvo svoje majke.

Supruga: Hvala Allahu moja majka je zadovoljna sa mnom.

Suprug: A da li }e i tvoje dugo nedola`enje uzrokovati zadovoljstvo?

Supruga: Naravno da ne.

Suprug: Zato te molim da nazove{ svoju majku i dogovori{ se sa njom kada }emo je posjetiti zajedno sa djecom.

Supruga: Danas ne}u mo}i.

Suprug: A za{to ne?

Supruga: Moram danas da perem ve{.

Suprug: Ostavi to za sutra.

Supruga: ^ak i da to ostavim za sutra, zar si zaboravio da nas je tvoja sestra zvala i da ho}e da nam do|e danas.

Suprug: Nema fajde. (Neko vrijem je bio u drugoj sobi a zatim se vratio)

Supruga: Gdje si bio?

Suprug: U radnoj sobi.

Supruga: [ta si radio tamo?

Suprug: Nazvao sam tvoju majku.

Supruga:  Jesi li joj obe}ao da }emo je posjetiti danas?!

POJA[NJENJE

  ^esto do bra~nih nesuglasica dolazi zbog pretjeranog vezivanja za porodicu, a pod pojmom “pretjerano povezivanje” mislim na povezivanje koje bude na ra~un mu`a i djece tako da prelazi jednu normalnu granicu.

   U prvom primjeru supruga `eli da ide svojoj majci iako je bila kod nje ju~e, a ono {to je tjera na ~est odlazaka majci prije nego li pro|u 24 sata le`i u jednom od sljede}ih uzroka:

-         Neshva}anje stvarnosti, a stvarnost je da njena uloga supruge se razlikuje od uloge k}erke koja `ivi sa svojom majkom. Supruga ima obaveze spram svog mu`a i spram djece,  zatim svakodnevni ku}ni poslovi koje mora da obavlja.

-         Mi{ljenje da dobro~instvo koje ~ini majci mo`e opravdati zanemarivanje mu`a i djece.

-         @elja za bjekstvom od odgovornosti u braku, bje`anje ka majci da bi bila pod njenom kontrolom.

    Ovakvoj supruzi je potreban neko ko }e joj pojasniti granice povezanosti sa svojom porodicom uop{te i sa svojom majkom posebno, i neko ko }e joj pojasniti i podsjetiti je na du`nosti koje ima spram mu`a i spram djece.

   U drugom dijalogu nailazimo na suprugu koja dobro poznaje prava svog mu`a i prava svoje djece te ona vaga izme|u njih i majke. I pored toga {to je njen mu` taj koji je ohrabruje da ide svojoj majci ona to ostavlja za drugu priliku jer je tog dana planirala da pere ve{.

Druga prica

NEZAHVALNI MU@

Supruga: Ah, nemam vi{e snage. ^itav dan sam zauzeta pranjem, metenjem ili kuhanjem. A ti si se izdegerio, nogu preko noge i ne mi~e{ se s mjesta da mi pomgne{.

Suprug: Dosta mi je {to radim izjutra na poslu. Na vru}ini i pra{ini, podnose}i razne zahtjeve stranki.

Supruga: Bolje ti je nego meni. Vi|a{ ljude, razgovara{ sa njima, a ja sam zatvorena u ku}u, a zahtjevima tvoje djece nema kraja.

Suprug: A zar ima ne{to sla|e od ku}e? Hladovina u ku}i, klimatizirano. Nema direktora da ti nare|uje, niti ikakve stranke da ti se izdere u lice.

Supruga: Ti si mi kao direktor, a djeca isto kao stranke.

Suprug: Ne}e{ me ubijediti da je rad u ku}i milostiviji od posla van ku}e.

Supruga: Pogledaj se kakav si kada ne radi{ nedjeljom kako postane{ nervozan prema djeci, prema meni, ~isto po`eli{ da ode{ na posao.

Suprug: Kad bi samo probala jedan dan da provedes na mom poslu, rekla bi nek’ ti je Allah na pomo}i.

Supruga: Ho}e{ da ka`e{ da se ljudi umaruju vi{e od `ena?

Suprug: A zar u to ima sumnje?

Supruga: Vallahi ne bi se mogli strpiti da nosite djete na svojim ple}ima samo jedan sat, a mi ga strpljivo i sa zadovoljstvom nosimo u na{im stomacima devet mjeseci.

Suprug: Tako je Allah odredio `eni da nosi djecu, zar se protivi{ Allahovoj odredbi?

Supruga: Ne protivim se Allahovoj odredbi, nego se ti protivi{ tome {to nas je Allah po~astio da mo`emo nositi djecu. Ka`e Allah Uzvi{eni: “Majka ga s mukom nosi i s mukom ga ra|a.”

ZAHVALNI MU@

Suprug: Zar se ne}e{ malo odmoriti, srce mi se cijepa kada vidim da ve} ~etiri sata radi{ bez prestanka. Treba li da ti pomognem?

Supruga: Allah te blagoslovio, dovoljno ti je {to radi{ na poslu.

Suprug: Ja radim samo izjutra, prvu smjenu, a ti radi{ ~itav dan, makar malo se smiluj samoj sebi.

Supruga: [ta }u nemam drugog izbora. Poslova po ku}i ima dosta, a ja to sve moram da stignem da obavim. Djeca, pripremanje jela, pranje ve{a i posu|a...

Suprug: Za{to ne}e{ da ti dovedem pomo}nicu, nek ti malo olak{a poslove u ku}i.

Supruga: Ne volim nikakve pomo}nice.

Suprug: Zbog ~ega?

Supruga: Nemam povjerenja u njih kako zbog ku}e tako i zbog djece.

Suprug: Ali, tvoje zdravlje. Ko }e se smilovati tvom zdravlju?

Supruga: Tijelo mi se umara, ali razum ne.

Suprug: Pa zar ne bi pomo}nica odmorila tvoje tijelo i razum?

Supruga: Tijelo mo`da, ali moj razum ne. On je uvijek zauzet mi{lju o djeci, njenom poslu, ~isto}i...

Suprug: Ti si doista dobra i ~estita `ena. Istinu je rekao Bo`iji Poslanik s.a.v.s.,: “Dunjaluk je prolazno nasla|ivanje, a najbolje od njega je dobra i ~estita `ena.”

Supruga: Nadam se da sam onakva kakvom me ti smatra{.

Suprug: Doista i jesi, ~ak {tavi{e ti si i dobra majka, d`ennet je pod tvojim nogama.

POJA[NJENJE

U prvom slu~aju imamo supruga koji odbija pomo}i svojoj supruzi, opravdavaju}i se umorom na poslu, te kako se mu~i dok komunicira sa ljudima, te kako ih strpljivo podnosi, zatim kako podnosi vru}inu i pra{inu ljeti, a hladno}u, ki{u i snijeg zimi. On se nije zadovoljio time {to je odbio pomo}i svojoj supruzi nego je pored toga poku{ao da umanji napor koji `ena ula`e dok obavlja ku}ne poslove, ~ak je omalova`avao i njene muke dok nosi i ra|a dijete. Na kraru razgovora se ipak povukao kada mu je njegova supruga citirala ajet iz Kur’ana koji opisuje stanje `ene dok nosi i ra|a dijete da je to jedna te{ka muka.

Ovo ukazuje da suprug pored svog `estokog nastupa nije ohol, zato je odmah prekinuo raspravu ~im je za~uo Allahove rije~i.

Kamo sre}e kada bi se svi supruzi oslobodili oholosti i inata, uspjeli bi da zaklju~e mnoge besplodne rasprave koje vode ka sva|i izme|u supru`nika.

U drugom dijalogu vidimo kako je ovaj suprug susje}ajan i milostiv prema svojoj supruzi. Ne zadovoljava se {to joj izra`ava svoje osje}aje sa`aljenja i milosti, nego ~ak izra`ava svoju spremnost da joj pomogne u bilo kojem ku}nom poslu. Zatim predla`e da joj obezbijedi pomo}nicu (slu{kinju) kako bi joj pomogla u ku}nim poslovima i kako bi umanjila njeno naprezanje. Zavr{ava svoj dijalog sa njom hvale}i je i opisuju}i je da je ona dobra i ~estita supruga a ujedno i dobra majka. Vrednovanje posla svoje supruge i ne umanjivanje njegove te`ine stvara divne osje}aje u `eninoj du{i {to je ~ini zadovoljnom i pru`a joj osje}aj smirenosti otklanjaju}i na taj na~in sa nje umor i bol. Mnogi mu`evi zanemaruju ove nje`nosti tako da {krtare sa ovakvim izrazima koji pru`aju `enskoj du{i mir, iako ove rije~i ih ni{ta ne ko{taju niti im oduzimaju vrijeme, niti zahtjevaju neki poseban napor.

Treca prica

POHLEPNICA I [KRTAC

Supruga: Treba mi 70 maraka.

Suprug: 70 maraka odjednom, a za{to?

Supruga: Vidjela sam ju~er jednu predivnu haljinu u gradu, bojim se da je ko ne kupi, to je posljednji komad.

Suprug: A {ta rade ostale haljine u tvom ormaru koji samo {to se nije polomio od silnih haljina.

Supruga: Ve}ina ih je ve} iza{la iz mode.

Suprug: Ali one su nove.

Supruga:Rekla sam ti nisu vi{e moderne.

Suprug: Dobro...ali...70 maraka...! Da nije skupo?

Supruga: Sarkasti~no se smje{ka. Skupo? Budalo jedna, prodavali su je za 100, ali sada je sni`enje, prilika koja se ne mo`e nadoknaditi.

Suprug progovara s bolom: 70 maraka je ono {to se ne mo`e nadoknaditi.

Supruga: [krtico jedna, ja to radim za tvoje dobro!

Suprug za~u|eno: Za moje dobro?!! 

Supruga: Kada me vide prijateljice u ovoj predivnoj haljini re}i }e: “Kako je njen mu` dare`ljiv, ne {krtari ni u ~emu prema njoj, kada bi i na{i mu`evi bili takvi.” E tako moj po{tovani, ova zahvala i divljenje }e biti tvoj udio, a ne moj. (Mu` pru`a ruku ka nov~aniku kako bi izvadio 70 maraka te `ena zgrabi nov~anik iz njegove ruke i izvadi sve {to ima iz nov~anika)

Suprug: [ta to uradi `eno?

Supruga: (Ve} je prebrojala koliko ima u nov~aniku. Super...100 maraka.

Suprug: Ali haljina ko{ta 70 maraka.

Supruga: Znam, ali ima i jedna ko{ulja za 30 maraka, pa }u i nju da kupim.

SKROMNA I DARE@LJIVI

Suprug: Kome je ovaj lijepi sat!

Supruga: Tebi.

Suprug: Meni?!

Supruga: Jedna skromna hedija, izraz moje ljubavi.

Suprug: Ali odakle ti novac? Djeluje mi dosta skupo.

Supruga: Kupila sam ga za 100 maraka koje si mi dao.

Suprug: Ali ja sam ti dao tih sto maraka da kupi{ sebi novu haljinu.

Supruga: Ne treba mi nova haljina, imam ih dovoljno.

Suprug: Ali haljine koje ti ima{ su postale staromodne.

Supruga: Ah, ta tema se nikad ne}e zavr{iti. Svaki dan dolaze sa novim modama kako bi {to bolje prodali svoju robu, pa ~ak iako nekad nemamo potreba da je kupimo.

Suprug: Zar se ne}e{ osje}ati neprijatno pred svojim prijateljicama kada vide da obla~i{ svoje stare haljine?! Novu haljinu nisu obukla ima ve} vi{e od godinu dana.

Supruga: Za{to bih se osje}ala neprijatno jer nosim svoje stare haljine, a druge se ne osje}aju neprijatno kada ogovaraju svoje prijateljice ili kom{inice niti se osje}aju neprijatno kada prenose tu|e rije~i?!

Suprug: Ti si doista razborita `ena, ali sve ovo me ne}e odgovoriti da ne kupi{ sebi novu haljinu. Evo ti jo{ 100 maraka da kupi{ sebi sutra novu haljinu.

Supruga: (vra}a svom mu`u 40 maraka govore}i) 60 maraka je dovoljno.

Suprug: Mislim da za dobru haljinu nije.

Supruga: Ne}u sebi kupiti haljinu.

Suprug: Nego {ta?!

Supruga: Tvoje cipele su se skoro pocijepale, kupi}u ti nove cipele.

POJA[NJENJE

    U razgovoru koji se vodio izme|u ove pohlepne supruge i supruga {krtice vidimo kako ona ne cijeni materijalne mogu}nosti njenog mu`a, niti je interesuje da li ima i{ta kod sebe da bi joj mogao dati. Najbitnije je da ona `eli da ide u kupovinu, da posjeduje najmoderniju odje}u, da dobije taj i taj ure|aj, da promijeni ku}ni namje{taj iako je ovaj u dobrom stanju.

   Primjeri ovakvih vrsta `ena su opasnost prije svega po porodicu, a zatim i po dru{tvo. [to se ti~e opasnosti po porodicu, ona se ogleda na sljede}e na~ine:

1-     Bra~ne nesuglasice neprestaju, supruga stalno tra`i, o~i se ne mogu zasititi, niti du{a zadovoljiti, a suprug je {krt i zatvorene ruke. Kod ovakvih nesuglasica ~esto dolazi do sva|a koje se kasnije odra`avaju na stabilnost porodice i na dje~je du{e.

2-     Supru`nici se zabave stvarima koje nisu bitne, a zanemare stvari koje su korisne, vrijedne i lijepe.

3-     Kod `ena se stvara `elja za natjecanjem u vanjskom izgledu i formi, a s druge strane nema natjecanja u ~injenju dobrih djela. A Uzvi{eni Allah ka`e: “I zbog ovoga nek se natje~u oni koji se natje~u”.

4-      Nastaje jedno ~isto potro{a~ko dru{tvo gdje ~lanovi te zajednice kupuju mnogo stvari za kojima u stvarnosti nemaju potrebe.

    Nu`no je da progovorimo i o mu`u {krtici ~ija {krtost se pove}ava {to je `ena pohlepnija prema njegovom imetku. Ona smatra da bilo {ta da uzme od njega da je to za nju pobjeda, jer se navikla na njegovu {krtost, a kada bi joj on dao svoj novac onda bi se ona uzdr`ala od prekomjernog tro{enja, jer je to postao njen novac. (Naravno da ovo ne va`i za sve supruge).

Supruzi {krtice zanemaruju nekoliko veoma bitnih ~injenica a to su:

1-     Da je tro{enje imetka na svoje supruge i djecu pre~e od davanja sadake na Allahovom putu ili osloba|anju iz ropstva kao {to vidimo iz sljede}eg hadisa Bo`ijeg poslanika s.a.v.s.,: “Od Ebi Hurejre r.a., rekao je: “Rekao je Bo`iji Poslanik s.a.v.s.,”Dinar kojeg potro{i{ na Allahovom putu, dinar koji da{ za otkup roba,dinar kojeg udijeli{ siromasima kao sadaku, i dinar koji potro{i{ na svoju porodicu, najve}u nagardu ima{ za onaj dinar koji si potro{io na svoju porodicu.” (Prenosi ga Muslim)

2-     Allah im je obe}ao da }e {to god da udijele nadoknaditi, ka`e Uzvi{eni: “[to god vi udijelite, On }e to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Es-Sebe’:39). Ka`e Bo`iji Poslanik s.a.v.s., u hadisu kojeg prenose Buharija i Muslim: “Svakog dana u kojem ljudi osvanu, silaze dva meleka od kojih jedan ka`e: “Gospodaru na{, nadoknadi onome koji dijeli”, a drugi ka`e:”Gospodaru na{, upropasti imovinu onoga koji {krtari.” A u hadisu-kudsiju stoji: “Udijeli o sine Ademov kako bi se i tebi udijelilo.”

3-     Plemenitost mu`eva i dobro~instvo prema svojim suprugama ra|a ljubav, priskrbljuje slogu u ku}i, a udaljava razmirice i nesuglasice. Ovo su uzvi{eni ciljevi koji pribavljaju supru`nicima sre}u i mir, a njihovi rezultati se ogledaju i na djeci.

4-     Poneki izgovori kojima se pravdaju mu`evi {to ne tro{e na svoje supruge nisu prihvatljivi, a pogotovu izgovor kako oni gomilaju taj kapital za svoju djecu ili supruge. Ovakav odnos prema novcu ga uni{tava, kao {to smo vidjeli iz hadisa da melek moli Allaha da upropasti imetak onome ko {krtari, a ovo se zna desiti tako {to novac izgori u po`aru ili bude ukraden ili devalvira ili ga naslijede sinovi koji ga upropaste. Tako da mu` gubi nagradu tro{enja imetka kojim je mogao da pomogne svojoj porodici.

U razgovoru koji se vodio izme|u skromne supruge i plemenitog i dare`ljivog mu`a nalazimo uzor. Mu` koji je dare`ljiv daje supruzi bez oklijevanja ~ime joj govori o svojoj ljubavi prema njoj te da pazi na njen izgled pred prijateljicama.

Skromna `ena s druge strane koja voli svog mu`a, i pazi na njega poklanja mu sat kojeg je kupila za novac koji je njen mu` dao kako bi ona sebi kupila novu haljinu. Njena skromnost se potvr|uje kada mu ona vra}a 40 od 100 maraka koje je on ve} bio dao, potvr|uju}i time svoju ljubav prema mu`u a ujedno i pa`nju prema njemu i njegovom vanjskom izgledu govore}i mu da }e mu kupiti nove cipele. Nadme}u se ko }e kome na ljep{i na~in iskazati svoju ljubav {to neminovno stvara osje}aj samilosti i nje`nonosti.

[ta bi se desilo kada bi svi supru`nici bili ovakvi?

-         Djeca bi odrastala u sretnim stabilnim i sigurnim porodi~nim atmosferama.

-         Umanjio bi se broj razvoda brakova, skoro da ih ne bi ni bilo.

-         Smanjio bi se broj kriminalaca koji uglavnom dolaze iz rastavljenih porodica.

-         Oja~ala bi se ekonomija time {to bi se u{tedjeli milioni i milioni koji se daju na rastave brakova, zatim brigu o djeci, domovi za zbrinjavanje takve djece, zatim zatvori itd.

Cetvrta prica

LJUTITI MU`

    Mu` se vra}a poslije podne s posla umoran i gladan. Supruga ga srda~no do~ekuje, a on je pita: Je li ru~ak spreman?

Supruga: Jo{ samo nekoliko minuta.

Suprug ljutito: A za{to jo{ nekoliko minuta? [ta si radila ~itav dan? Jesi li opet bila kod svoje kom{inice ili je ona bila kod tebe? Gubi{ tako vrijeme zatim dolazi{ da kuha{. [ta je to? Kada }e{ ve} jednom s tim prestati? Kada }u se vratiti ku}i a da me ~eka gotov ru~ak? Kada? Kada?

(Suprug skida svoje radno odijelo i obla~i trenerku i sjeda za trpezu a na njemu se o~ituju znakovi nestrpljivosti.

Suprug dovikuje: Gdje je ru~ak, `eno? Da je kamen dosad bi se skuho’!

Supruga saburli odgovara iz kuhinje: Evo me dolazim.

Supruga dolazi i servira hranu na sto. Suprug sipa u svoj tanjir ne ~ekaju}i da supruga sve servira i po~inje sa jelom prije nego li je supruga sjela.

Suprug je ve} pojeo prvi zalogaj: Zar ne proba{ hranu dok je kuha{?! Kako mo`e{ ubacivati toliko soli bez ikakve mjere? Zar se ovo jelo mo`e jesti?!

Supruga: @ao mi je.

Suprug: A {ta }e mi pomo}i tvoja `alost? Evo ti, jedi ti. [ta koristi tu `alost? Ho}e li izvaditi so iz jela?

Supruga: Izmorila me je prehlada, temperatura mi je i dalje povi{ena, ni sama ne znam kako sam uspjela zavr{iti ru~ak danas!

Suprug: Kakve veze ima prehlada sa hranom? Zar te bolest spre~ava da proba{ hranu? Subhana’Allah, kakav je ovo izgovor? (Suprug baca ka{iku ljut i ostavlja hranu, ustaje i uzime novine idu}i ka spava}oj sobi da spava.)

(Dvije suze se skotrlja{e niz obraze njegove supruge, a tuga prekri njeno lice.)

  ZADOVOLJNI MU@

Suprug se vra}a poslije podne s posla, umoran i gladan. Supruga ga veselo do~ekuje, a on je ljubi blago u obraz te je pita:

-         Je li ru~ak gotov?

Supruga: Jo{ desetak minuta i bi}e gotov.

Suprug: Super, imam priliku da uzmem abdest i klanjam dva rekjata. (Suprug je zavr{io namaz i odlazi u kuhinju obra}aju}i se supruzi.)

-         Ho}e{ li da ti pomognem u serviranju hrane?

Supruga: Odmori se i ne umaraj samog sebe, dosta si se umarao na poslu.

Suprug sjeda za trpezu : Miris hrane mi govori da je ovo ne{to ukusno.

Supruga postavlja hranu : Po~ni sa jelom, jer si gladan.

Suprug : Ne mogu prije nego ti sjedne{.

Supruga: Sti}i }u ja tebe kasnije, samo ti po~ni.

Suprug: Hrana mi nema ukusa bez tebe.

(Supruga sjeda i po~inje sa jelom, a suprug je ve} stavio prvi zalogaj u usta)

Supruga: Kako ti se svi|a?

Suprug: El-hamdulillah.

Supruga: Zar ti se ne ~ini da je preslano?

Suprug: Malo. So je svakako nephodna ljeti, jer na{a tijela gube dosta soli putem znojenja, i ako je ne budemo nadomje{tali hranom zasigurno da }emo to osjetiti.

(Supruga se smije i u sebi zahvaljuje Allahu zbog svog uvijek zadovoljnog supruga mole}i Allaha da ga sa~uva, da mu da uspjeh u poslu, i da mu da dug `ivot.

POJA[NJENJE

    U prethodna dva dijaloga smo vidjeli dva potpuno razli~ita supruga. Jedan je uvijek ljutit, a drugi je uvijek zadovoljan. Dok je prvi grub, svadljiv, prekorava svoju suprugu, ne prima nikakve izgovore niti mari za njenu bolest. Drugi je {irokogrudan, blag, zadovoljan, skroman, uva`ava opravdanja, ~ak i presoljeno jelo on sam opravdava tjelesnom potrebom u toku ljeta.

   Prvi suprug je zabranio sam sebi jelo, nanio je bol svojoj supruzi i time pripremio put za {ejtana.

   Dok je drugi jeo, zadovoljio svoju suprugu i time zatvorio vrata ispred {ejtana svojom blago{}u i zadovoljstvom.

   Ovo je poziv supruzima da budu blagi, da pra{taju i da uva`avaju isprike svojih supruga, jer se time unosi sre}a u porodicu, {iri se ljubav i u njoj vlada mir.

Peta prica

NEUSKLA\ENI SUPRU@NICI

Suprug: Gdje si ostavila moje klju~eve?

Supruga: Ti ih izgubi{, zatim mene pita{ gdje su.

Suprug: Ja ih uvijek ostavljam na ormari} u hodniku, a ti ih uzima{ i negdje sakrije{.

Supruga: Ne mogu ih ostaviti na ormari}u pa da ih djeca uzmu i zagube.

Suprug: Priznaje{ da ih ti sklanja{?!

Supruga: U pravu si.

Suprug: Najva`nije je sada gdje su moji klju~evi?

Supruga: Sje}a{ li se gdje si ih ostavio?

Suprug: Ne nego se ti prisjeti gdje si ih sakrila.

Supruga: Da sam ih ja sklonila stavila bih u ladicu.

Suprug: Nisam ih na{ao u ladici.

Supruga: Onda ja ne znam gdje su.

Suprug: Kako to da ti ne zna{, a ti pomjera{ sve stvari po ku}i?!

Supruga: Moje sre|ivanje po ku}i postade obi~no pomjeranje!

Suprug: Ne}u da se raspravljamo sada, potra`i mi klju~eve, ve} sam zakasnio.

Supruga: Kad bi bio malo sre|eniji znao bi gdje si ih ostavio.

Suprug: Ja nesre|en?

Supruga: Ti si nesre|en, malomaran, neuredan i....

Suprug: Bolje ti je da potra`i{ moje klju~eve.

USKLA\ENI SUPRU@NICI

Suprug: Draga, sje}a{ li se gdje sam ostavio moje klju~eve?

Supruga: Mo`da si ih ostavio na ormari} u hodniku.

Suprug: Tra`io sam ih tamo, ali ih nisam na{ao.

Supruga: Ponekad ih ja ostavim u ladicu.

   Suprug: Vallahi du{o moja nisam ih ni u ladici prona{ao.

Supruga: Da se nisu mo`da djeca igrala s njima.

Suprug: A zar to rade.

Supruga: Bojim se da jesu.

Suprug {ale}i se: Ti mali {ejtan~i}i.

Supruga: Ahmed ponekad uzima tvoje klju~eve zatim opona{a tvoj govor.

Suprug osmjehuju}i se: Vidi ti Ahmeda.

Supruga: Dragi moj, ve} si zakasnio na posao.

Suprug: Ne}u mo}i oti}i na posao bez klju~eva.

Supruga: Ahmede, Omere, Seade, ko je od vas  na{ao babine klju~eve?

Ahmed: Nisam ih vidio.

Omer: Nisam ih vidio.

Sead: Nisam ih vidio.

Supruga: Kako sam nesmotrena.

   Suprug: Za{to?

POJA[NJENJE

    ^esto dolazi do krupnih sva|a izme|u supru`nika zbog malih stvari, i skoro bazna~ajnih razmirica. Razlog tome je {to oba ili samo jedan supru`nik uzima ove stvari suvi{e ozbiljno te se ljutito ophodi prema njima.

Nasuprot tome vidimo dva druga supru`nika koji ovim stavrima, sitnicama prilaze raspolo`eni i vedri te od njih ~ine sredstvo za {alu i umiljavanje.

    U prvom primjeru vidjeli smo jednog tipi~nog supruga koji je izgubio svoje klju~eve te svu krivicu svaljuje na suprugu optu`uju}i je da ih ona skriva. Supruga reaguje na isti na~in optu`uju}i ga da je neuredan, malomaran i nesre|en.

    S druge strane u drugom primjeru vidimo kako ova dva supru`nika rje{avaju ovakve sitnice kroz {alu. Suprug je isto tako izgubio svoje klju~eve, ali on od toga ne pravi nikakve scene niti optu`uje `enu da je ona za to odgovorna. Na po~etku pita svoju suprugu da nije vidjela gdje je on ostavio klju~eve, a ne ona, bez ikakve optu`be na njen ra~un. Dok u prvom primjeru suprug optu`uje suprugu da je ona ta koja je sklonila klju~eve i negdje ih ostavila. Zbog ovoga ~itav dijalog proti~e u jednoj vedroj atmosferi daleko do napetosti, ljutnje i sva|e.

   Vidjeli smo kako se supruga koristi umiljtim izrazima, dragi, du{o moja... kako pazi na mu`a govore}i mu da je zakasnio na posao, tako da nije rekla ni{ta {to bi ga povrijedilo.

Sesta prica 

NERAZUMNA SUPRUGA

Suprug se obra}a svome djetetu: Hajde Ahmede, uzmi ovo pismo i uru~i ga na{em kom{iji Kasimu. Zna{ li gdje stanuje?

Ahmed: Znam babo, on stanuje u onoj zgradi sa plavim prozorima, u susjednoj ulici.

Suprug: Aferim, hajde sada predaj mu ovo pismo i brzo se vrati ku}i.

Supruga: Sjedi Ahmede, ne idi nikuda.

Suprug: Za{to mu brani{ da ide?

Supruga: Zar da ide po ovoj vru}ini. Ostavi pismo kod sebe pa ga uru~i Kasimu kada iza|es danas iz ku}e.

Suprug: A {ta ako danas ne budem izlazio?

Supruga: Odnesi ga sutra.

Suprug: Ali ovo pismo je hitno i mo`da se u njemu nalazi ne{to veoma interesantno za njega, ti uop{te ne cijeni{ ljudske potrebe, hajde Ahmede, ne slu{aj majku.

Supruga: Sjedi Ahmede, nikud ne mi~i.

Suprug: Zar ga ohrabruje{ da mi bude neposlu{an?

Supruga: Ti si prvi tra`io da mene ne slu{a.

Suprug: Ali ti si prva od njega tra`ila da sjedne i zabranila si mu da ide.

Supruga: U~inila sam tako zbog brige  za svojim djetetom.

Suprug: Ho}e{ re}i da ja ne vodim brigu o svom djetetu!

RAZBORITA SUPRUGA

Suprug se obra}a svom djetetu: Hajde Ahmede, uzmi ovo pismo i uru~i ga na{em kom{iji Kasimu. Zna{ li gdje stanuje?

Ahmed: Znam babo, on stanuje u onoj zgradi sa plavim prozorima, u susjednoj ulici.

Suprug: Aferim, hajde sada predaj mu ovo pismo i brzo se vrati ku}i.

Supruga: Po`uri Ahmede, uru~i pismo tvoga oca. (Ahmed izlazi u`urbano i s ponosom)

Supruga: Kamo sre}e da ga nisi poslao u ovo doba.

Suprug: A za{to?

Supruga: Vani je nesnosna vru}ina, Ahmed }e se sav oznojiti, a u ku}i je hladno (klimatizirano), prehladi}e se, a ti dobro zna{ kako su mu plu}a osjetljiva.

Suprug: Uh, na to sam bio zaboravio, kamo sre}e da si mu rekla da ostane i da si me opomenula.

Supruga: Nisam htjela da ti oponiram pred njim.

Suprug: A {ta ima lo{e u tome?

Supruga: Ne `elim da Ahmed vidi nas dijalog koji mo`e prerasti u sva|u pa da to uti~e na njega i da mu se srce ispuni tugom.

POJA[NJENJE

U prethodna dva dijaloga smo vidjeli primjere dviju supruga koje se potpuno razli~ito pona{aju.

 Prva supruga je nerazborita, ispoljava svoje negodovanje i reakcije bez ikakvog prikrivanja ili razmi{ljanja.

Druga supruga je umjerena, razborita, prikriva svoje negodovanje i odga|a ga za neko povoljnije vrijeme.

Prva je pogrije{ila kada je naredila djetetu da u~ini suprotno onome {to mu je babo naredio, a druga je bila u pravu kada je rekla djetetu da poslu{a babu, a svoje zapa`anje vezano za mu`evu naredbu je odgodila poslije sinovog odlaska.

Obje supruge vole svoju djecu, vode brigu o njima, me|utim prva je po`urila  u ispoljavanju svoje brige i pa`nje sto je dovelo do sporenja sa svojim suprugom pred djetetom na kojeg je ova sva|a ostavila svoj trag, a dijete nije imalo drugog izbora do da svoj bol i tugu ispolji rije~ima: Babo, mama, molim vas da se ne sva|ate zbog mene, ja ne volim kad se sva|ate.

Druga supruga je pazila da ne oponira svom mu`u pred sinom i svoje zapa`anje je odlo`ila za kasnije…nekoliko minuta kasnije…kako ne bi ovo sporenje ostavilo negativne posljedice na du{u djeteta a te posljedice mogu biti:

- Osje}aj djeteta da se njegova majka suprostavlja njegovom ocu.

- Osje}aj djeteta da njegov babo postaje stro`iji prema njemu kada majka ispoljava svoju blagost, kao da govori sinu: Otac ti je strog, jer te {alje po ovoj vru}ini.

- Otvoreno navra}anje djeteta da bude neposlu{no svom ocu.

- Djetetov osje}aj krivice, jer misli da je ono uzrok sva|e njegovih roditelja.

A pored toga imamo posljedice koje sva|e ostavljaju na du{e roditelja, gdje sva|e znaju ponekad zavr{iti pravim verbalnim sukobom, a na kraju znaju dovesti i do razvoda.

Sedma prica

SRETNI SUPRU@NICI

   Suprug ulazi u sobu te se udari o stolicu koja se nalazila blizu vrata.

Supruga: Da ti se nije ne{to lo{e desilo.

Suprug smireno: Stolica po drugi put iza vrata!?

Supruga: Ja sam kriva, oprosti mi.

Suprug: Nema veze, trebao sam paziti i polahko u}i.

Supruga: Ne to je moja krivica, me|utim ti dobro zna{ kako nam je kuca tijesna, ostavi}u ovu stolicu na drugo mjesto.

Suprug: Ah…

Supruga: Boli li te noga?

Suprug: Nije ni{ta opasno.

Supruga: Poka`i mi…uh…sva je pomodrila.

Suprug: Ubrzo }e nestati ove modrine, ne brini se.

Supruga: Mo`e se upaliti i ote}i, donije}u ti hladne vode.

Suprug: O, blage li supruge.

Supruga: Stavi svoju nogu, dragi. (Supruga masira nogu svog supruga u vodi, blago i polahko.)

Suprug: Nadam se da }e stolica ipak ostati iza vrata.

Supruga: Ali opet }e{ se od nju udariti.

Suprug: To je upravo ono {to `elim, da se ponovo udarim.

Supruga: [ta ka`e{? Zeli{ ponovo da se udari{?

SUPRU@NICI INAD@IJE

Suprug: Kada }e{ se oslobiditi tog svog inata?

Supruga: Za{to to ka`e{?

Suprug: Milion puta sam ti rekao da ne ostavlja{ ovu stolicu iza vrata.

Supruga: A {ta ti je stolica uradila?

Suprug: Zar ne vidi{ da se zbog njega uvijek udarim kada ulazim u ku}u.

Supruga: To je zato jer ne pazi{.

Suprug: Zbog moje nepa`nje ili zbog tvog inata?

Supruga: Zar si se zbog mog inata udario?

Suprug: Zar ne vidi{ da je ulaz u sobu postao preuzak zbog stolice.

Supruga: A za{to se ja ne udarim?

Suprug sarkasticno: Zato jer si ti “razumna” i “pa`ljiva”.

Supruga: Priznaje{ zna~i.

Suprug: Jadnice, povjerova da je razumna.

Supruga: Pazi na svoj jezik, i budi kulturan.

Suprug: Ja nekulturan, o ti…

Supruga: Ne grije{i du{u.

Suprug: Ja ne grije{im.

Supruga: Jedino ja ne grije{im, zar sam ja za sve kriva, dobro, ti nikad ne grije{i{.

Suprug: Ho}e{ da ti doka`em?

Supruga: [ta da uradim pa da te zadovoljim, {ta da ka`em i da te moj govor zadovolji?

POJA[NJENJE

     ^esto do sva|e mo`e do}i zbog sitnih malih i bezna~ajnih stvari, kao {to smo vidjeli u posljednjem dijalogu gdje jedna obi~na stolica koja nema svog adekvatnog mjesta biva ostavljena iza vrata ~ime se su`ava ulaz u ku}u. U prvom dijalogu suprug se udara o stolicu, ali ne `eli zbog toga da kori svoju suprugu, nego se trudi da zaboravi na svoj bol, ne krivi nju, nego preuzima krivicu na sebe govore}i da je bio nepa`ljiv. Zbog ovakvog njegovog stava i supruga po~inje samu sebe da kori i da preuzima krivicu na sebe. I jedno i drugo su preuzeli na sebe krivicu tako da im je postalo neva`no ko je uistinu kriv, nego se usredoto~uju na pomodrelu nogu i kako da je zalije~e. Ovim mudrim potezom suprug je zadobio svu pa`nju, nje`nost i blagost svoje supruge ~ime je pokazana obostrana ljubav. Pogledajmo izraze blagosti, tepanja i umiljavanja, kada suprug fali svoju suprugu rije~ima, Ja blage li supruge. A i supruga uzvra}a na isti na~in, nazivaju}i ga dragi. Zbog sitnica ne tra`ite krivca, preuzmite krivicu na sebe i tako }ete izbje}i sva|u i prepirku. Jedno zlatno pravilo glasi: Popu{tajte zbog bitnih stvari kad ste upola u pravu, a zbog nebitnih cak i kad ste u potpunosti. Primjenom ovog pravila u bra~nom `ivotu oslobodi}ete se inata pa }ete na lijep na~in ipak uspjeti do}i do svog cilja.

     U drugom dijalogu vidimo kakve posljedice ostavlja inat na brak. S jedne strane se supruga inati, a sa druge i suprug. Tra`i se krivac ko je ostavio stolicu iza vrata. Niko  ne preuzima krivicu na sebe, jer prebacivanje krivice niko ne voli i uvijek budi u ~ovjeku  otpor koji rezultira inatom, a inat sva|om. Inat c~ini ~ovjeka nerazumnim tako da po~ne govoriti i ono ~emu nije ni mjesto ni vrijeme, jer u ovom drugom dijalogu supru`nici su skrenuli sa teme vezane za stolicu pa su se po~eli jedno drugom da prebacuje, i nazivati kojekakvim imenima, a {to je najgore zaboravili su u potpunosti na suprugovu pomodrelu nogu koja se mo`da mo`e upaliti i pojaviti otok. U ovom dijalogu nije bilo nimalo nje`nosti, a moglo je biti, samo da se rje{avanju problema pri{lo na drugi na~in, bez inata, blago i promi{ljeno. I ovaj suprug je mogao dobiti nje`nu masa`u njegove supruge, a ovako je zbog svog inata zadobio jo{ jednu modricu.

Bracni razgovori

Prva prica

Druga prica

Treca prica

Cetvrta prica

Peta prica

Sesta prica

Sedma prica

Dostavi svoj tekst putem e-maila: